Hernija diska su promjene koje nastaju na kralježnici, tj. na diskovima između kralježaka. Do ovih promjena dolazi kada disk, tj. unutarnji dio diska sklizne iz svog mjesta u kralježničkom kanalu.
Sadržaj:
Što je diskus hernija?
Kada se disk sklizne, on počne pritiskati i iritirati živce oko njega i dolazi do slabosti, ukočenosti i boli na tom mjestu. Ovo se stanje dosta često pojavljuje kod ljudi, osobito starijih osoba, sportaša, radnika te učenika.
Hernija diska najčešće zahvaća donji dio leđa te jednu nogu, ali se može pojaviti i na vratu, iako je to manje učestalo mjesto pojave.
Zna se dogoditi da neki ljudi imaju herniju diska, a da nemaju nikakve simptome, tj. ne osjećaju bol, ukočenost ili slabost. Takvim pacijentima najčešće nije potrebna operacija, nego se diskus hernija povuče spontano.
Uzroci i simptomi
Najčešći simptom hernije diska je bol. Međutim, osim boli ljudi mogu osjećati utrnulost i slabost tamo gdje je disk ispao.
Slabost se javlja kod onih mišića čiji su živci pogođeni hernijom diska te takvo slabljenje može prouzrokovati slabost pri kretanju, nesposobnost držanja i podizanja, itd.
Što se tiče utrnulosti, ljudi ju osjećaju u onom dijelu tijela u kojem su zahvaćeni živci. Jačina boli koja se može osjetiti ovisi najviše o tome koliko je oštećen živčani sustav, tj. o jačini pritiskivanja na živac.
Hernija diska koja se pojavi u donjem dijelu leđa može prouzrokovati bol u donjem dijelu kralježnice, uz stražnjicu, u bedrima te sve do stopala. Isto tako, ako se pojavi u donjem dijelu kralježnice može prouzrokovati i slabost u nogama zbog koje ljudi ne mogu lako podignuti nožne prste i stopalo.
Dobro je znati da diskus hernija može biti itekako ozbiljna ako se pojavi u središtu kralježnice jer tada djeluje na živce koji su bitni za funkciju mokraćnog mjehura i crijeva. U tom slučaju potrebno je pozvati hitnu.
Kada se hernija diska pojavi u vratu, može se prepoznati po tome što zahvaća i jednu ruku. Tada pacijenti osjećaju bol u ruci, ramenu i lopatici te trebaju izbjegavati kašljanje, smijanje ili bilo kakvo naprezanje ako žele izbjeći jače bolove.
Postoje razni uzroci hernije diska, ali najčešći su:
- starenje
- degeneracija
- trošenje diskova u kralježnici
Što smo stariji to naši diskovi u kralježnici gube sve više vode te ih to čini nefleksibilnim i podložnim pucanju. Osim toga, liječnicima se zbog hernije diska najčešće javljaju vozači i osobe koje obavljaju uredske poslove. Prema tome, možemo zaključiti da uzročnici mogu biti i dugotrajno sjedenje i loše držanje tijela.
Iznenađujuća je činjenica da je kod većine ljudi uzrok hernije diska zapravo nepoznat. Nekada može biti uzrokovan dizanjem teških predmeta, a nekada može biti pad ili udarac u leđa koji je izazvao traumu i prouzrokovao diskus herniju.
Simptomi diskus hernije su najčešće bol, utrnulost, slabost gdje je ispao disk… Diskus hernija se javlja u donjem i u središnjem dijelu kralježnice.
Liječenje
Liječenje hernije diska ovisi o težini stanja. Ako slika diskus hernije nije kritična, takve se osobe s nelagodom u leđima često šalje doma na kućno liječenje jer će se stanje popraviti spontano, bez operacije.
Takvim pacijentima fizioterapeut može preporučiti električnu stimulaciju za područje zahvaćeno diskus hernijom ili pokazati vježbe koje su bitne za smanjenje boli.
Ako hernija diska uzrokuje umjerenu bol, dovoljno je da liječnik preporuči analgetike ili lijekove protiv bolova.
Međutim, ako se bol i dalje ne smiri, tada liječnik može preporučiti narkotike. No ti lijekovi se kratko koriste i mogu imati neugodne nuspojave (zbunjenost, povraćanje, mučnina, itd.).
U krajnjoj liniji, ako je bol koja je prouzrokovana hernijom diska nepodnošljiva, tada se najčešće pacijentu preporučuje operacija.
Vježbanje
Vježbe se primjenjuju nakon operacije i za smanjenje boli. Uglavnom su orijentirane na jačanje mišiće trbuha, donjeg dijela leđa te mišića koji podupiru kralježnicu kako bi joj poboljšali funkcioniranje. Vježbe se trebaju prilagoditi diskus herniji te se, ako je to potrebno, tijekom vježbanja nosi remen za stabilnost kralježnice.
Vježbe za sprječavanje hernije diska mogu biti itekako korisne. Takve vježbe su, primjerice, ravnanje leđa uz zid, pokreti s oba koljena te ustajanje i savijanje koljena. Osim toga, fizioterapeut može pomoći i pokazati još korisnih vježbi koje su propisane osobama s problemima poput hernije diska.
Ispod se nalaze tri korisne vježbe za sprječavanje ili ublažavanje postojeće blage boli koja je prouzrokovana hernijom diska.
1. Legnite na trbuh i kukove lagano gurajte što više na pod. Naslonite se na potkoljenice, tako da su prsa i trbuh u zraku. Ako je bol jača u tom položaju, slobodno raširite laktove kako biste se niže spustili i time smanjili bol. Ako je vježba na podlakticama prelagana, dlanovima podignite gornji dio tijela. Položaj zadržite 30-ak sekundi te se spustite i odmorite. Pripazite da su vam kukovi i dalje na podu.
2. Ovu vježbu treba raditi postupno. Cilj vježbe je napraviti most. Legnite na leđa i noge savijte u koljenima. Naslanjajući se na stopala i gornji dio tijela (ramena i nadlaktice), treba podići stražnjicu, donji dio i srednji dio leđa u zrak kako biste napravio most. Prednji dio tijela vam mora biti ravan u zraku. Međutim, s obzirom na to da je ovo vježba za križobolju treba ju postupno raditi, što znači da prvo podižete stražnjicu pa donji dio leđa i tek onda srednji dio leđa u zrak te se lagano spuštate obrnutim putem.
3. Legnite na leđa i savijte noge u koljenima, stopala su ravno na podu. Desni gležanj stavite na lijevo koljeno te ruke stavite oko stražnjeg dijela lijeve noge i povucite ju prema prsima. Trebate osjetiti zatezanje na desnoj strani kod bedra i stražnjice. Položaj zadržite par sekundi te se vratite u početni položaj. Istu vježbu napravite s drugom nogom.
Operacija
Hernija diska se nekim ljudima toliko pogorša da moraju na operaciju. Liječnici se za operaciju najčešće odlučuju kada uobičajeno liječenje do sada nije pomoglo pacijentu te kada pacijent i nakon šest tjedana ima ranije navedene simptome.
Prije operacije pacijentu preporučuju hodanje po bolnici. Operacija traje najčešće 30-ak minuta, a pacijent je pod lokalnom anestezijom.
Isto tako, kako bi došli do kritičnog područja, tijekom operacije radi se rez duljine od četiri centimetara te se vadi dio diska koji radi pritisak na živce i odstranjuje se dio jezgre. Rehabilitacija počinje nakon operacije i traje oko dva tjedna, ali sveukupna rehabilitacija može trajati i do tri mjeseca.
U to vrijeme, pacijenti vježbaju sa stabilizatorom trupa, a već šest tjedana nakon operacije pacijent može polako početi voziti bicikl ili lagano trčati. Pacijent može kući već jedan dana nakon operacije, a petog dana može prehodati jedan kilometar.
Samo 10 posto ljudi doživi rehernijaciju koja se može izliječiti novom operacijom.
Kod obavljanja operacija dobro je znati da se često uklanja onaj dio diska koji je izbočen, a rijetko kada cijeli disk. Međutim, kada se to i dogodi, tada kirurg predlaže ugradnju umjetnog diska.
Diskus hernija se može spriječiti vježbanjem. Blaži slučajevi se mogu izliječiti kućnom njegom i odmaranjem ili analgeticima. U težim slučajevima se problem rješava operacijom. Sve ovisi koliko je ozbiljno stanje.
Prevencija
Kako bi osoba izbjegla herniju diska, potrebno je vježbati i imati posao koji s vremenom neće naškoditi kralježnici.
Ako osoba nema izbora oko biranja posla, treba ukomponirati vježbanje ili bilo kakvo kretanje u slobodno vrijeme te nabaviti ortopedsku opremu kao pomoć pri dugotrajnom sjedenju.
Međutim, ako je posao aktivnije prirode i zahtijeva puno stajanja, onda se u slobodno vrijeme treba posvetiti odmaraju i mirovanju.
Kako bi se izbjegla ili pobijedila postojeća bol uzrokovana diskus hernijom, potrebno je uzeti slobodne dane dok se bol ne smiri, jer, ako se trpi, stanje se može samo pogoršati. Ne smije se pretjerivati u naprezanju, saginjanju, dizanju ili nošenju teških predmeta.
Osobe s dugotrajnim problemima s kralježnicom trebaju investirati u čvrsti i kvalitetni jastuk i madrac kako bi se tijelo noću moglo regenerirati, a ne stvarati još probleme zbog nekvalitetnog madraca.
Isto tako, dobro je spavati u položaju koji neće naštetiti diskus herniji još više. Za ljude koji spavaju na strani, trebaju staviti jastuk ispod pojasa i drugi ispod ramena, a za ljude koji spavaju na leđima dobro je staviti jastuk ispod koljena.
Osobe s diskus hernijom isto tako trebaju odlaziti na godišnje preglede kralježnice kako bi nadzirali svoje stanje.
Preventivne mjere koje se mogu poduzeti za sprječavanja nastajanja ili pogoršanja stanja su prilagođavanje tijela poslu (vježbama, ortopedskim pomagalom), vježbanje te dobar madrac i jastuk.