Gotovo svi barem jednom tijekom svog života doživimo neki oblik boli u donjem dijelu leđa. Donji dio leđa obuhvaća, dakle, područje ispod rebara pa sve do zdjelice, a naziva se još i lumbalna regija.
Bol u donjem dijelu leđa može biti prilično intenzivna. Obično nastaje kao posljedica fizičkog naprezanja (fizičke aktivnosti, intenzivno treniranje u teretani). Srećom, često jenjava sama od sebe. No, kada to nije slučaj, postoje učinkoviti tretmani, što medicinske prirode, što na bazi raznih kućnih pripravaka.
Sadržaj:
- Kako prepoznati bol u donjem dijelu leđa?
- Akutna, subakutna i kronična bol
- Najčešći uzroci boli
- Postavljanje dijagnoze
- Liječenje
- Terapija toplinom ili ledom za ublažavanje boli
- Kako spriječiti bol u donjem dijelu leđa?
Kako prepoznati bol u donjem dijelu leđa?
Bol u donjem dijelu leđa manifestira se kroz najrazličitije simptome. Može biti riječ o blagoj i neugodnoj ili intenzivnoj i ozbiljnoj boli koja može započeti iznenada i s vremenom se postupno pogoršavati. Ovisno o glavnom uzroku boli, simptomi se odnose na:
- Tzv. prigušenu ili intenzivnu bol u donjem dijelu leđa
- Peckanje na području od donjeg dijela leđa pa sve do stražnjeg dijela bedara, a ponekad čak i do potkoljenice
- Grčenje mišića i osjećaj zatezanja u donjem dijelu leđa, zdjelici i kukovima
- Bol koja se pogoršava nakon dužeg sjedenja ili stajanja
- Bol kod ustajanja iz kreveta
Akutna, subakutna i kronična bol
Valja napomenuti da se bol u donjem dijelu leđa klasificira prema nastanku i trajanju simptoma. S obzirom na to postoji:
- Akutna bol: riječ je o boli koja obično nastaje iznenada i traje nekoliko dana ili tjedana te se smatra normalnim odgovorom tijela na ozljede ili eventualna oštećenja tkiva. Kako tijelo polako zacjeljuje, bol postupno jenjava.
- Subakutna bol: ova vrsta boli traje između 6 tjedana i čak 3 mjeseca, ali je obično mehaničke prirode (javlja se zbog naprezanja mišića ili bolova u zglobovima). Za razliku od akutne boli, ova traje puno duže. U ovakvim je situacijama poželjno posjetiti liječnika, kako biste na vrijeme dobili odgovarajuću terapiju.
- Kronična bol: kroničnom boli definira se bol u donjem dijelu leđa koja traje duže od 3 mjeseca. Obično je intenzivna, stoga u većini slučajeva početni tretmani kojim bi se tretirala akutna bol, ovdje neće biti dovoljni, nego će zahtijevati procjenu stručnjaka.
Najčešći uzroci boli
Postoji više vrsta uzroka ove ponekad nesnosne i iritirajuće boli:
Naprezanje mišića: zbog prekomjerne aktivnosti ligamenti i mišići u leđima mogu se istegnuti ili čak puknuti. Simptomi naprezanja mišića očituju se kroz bol i ukočenost u donjem dijelu leđa te grčenje mišića. U ovom slučaju, odmor i fizikalna terapija najbolji su lijekovi.
Ozljeda diska: diskovi smješteni uz kralježnicu s vremenom se mogu trošiti, što uzrokuje bol. Dakako, s godinama rizik od ozljede postaje još veći. Hernija diska, poznatija kao puknuće diska, nastaje kada se hrskavica koja okružuje disk pritisne uz leđnu moždinu ili korijen živca. To može rezultirati kompresijom korijena živca budući da izlazi iz leđne moždine i kralježaka.
Ozljeda diska obično se događa iznenada nakon što u nepravilnom položaju podižete veliku težinu te pritom zgrbite leđa. Važno je napomenuti da bol uslijed ozljede diska traje puno duže od 24 sata, stoga na vrijeme trebate posjetiti liječnika.
Išijas: ako disk pritisne sciatični živac, dolazi do išijasa. Išijatični živac povezuje kralježnicu s nogama. Zato se bol uslijed išijasa osjeti i u nogama i stopalima. Obično je riječ o peckanju ili osjećaju zabadanja iglica.
Spinalna stenoza: riječ je o medicinskom stanju tijekom kojeg se sužava spinalni kanal i otvor u kralježnici te se vrši pritisak na kralježničnu moždinu. Spinalna stenoza najčešće nastaje zbog degeneracije diskova između kralježaka.
Rezultat je kompresija korijena živaca ili leđne moždine. Pritisak spinalnih živaca uzrokuje simptome kao što su utrnulost, grčevi i slabost. Ove simptome možete osjetiti bilo gdje u tijelu. Ljudi koji pate od ove bolesti primjećuju da se simptomi pogoršavaju dok stoje ili hodaju.
Deformacije kralježnice: skolioza, kifoza i lordoza su stanja koja uzrokuju deformacije kralježnice. Uglavnom je riječ o uređenim stanjima koja se prvi put dijagnosticiraju već u djetinjstvu ili adolescenciji. Deformacija kralježnice uzrokuje bol u cijelim leđima i potiče loše držanje jer vrši pritisak na mišiće, tetive i ligamente.
Ostali uzroci boli u donjem dijelu leđa odnose se na:
- Nepravilno rukovanje velikim težinama
- Savijanje trupa u stranu ili naprijed/nazad
- Pretjerano istezanje radi dohvaćanja stvari na visini
- Dugo sjedenje
- Naporni fizički poslovi
- Gojaznost
Postavljanje dijagnoze
Na samom početku liječnik će zatražiti povijest bolesti pacijenta te obaviti kompletan fizički pregled kako bi utvrdio točno mjesto na kojem osjećate bol. Fizičkim pregledom utvrđuje se i to utječe li bol na raspon pokreta. Osim toga, na pregledu se testiraju refleksi odnosno reakcije pacijenta na određene podražaje s ciljem potvrđivanja ili odbacivanja mišljenja da bol u donjem dijelu leđa utječe na živce.
Ako je riječ o neurološkim ozljedama, liječnik će prije testiranja nadzirati pacijenta nekoliko tjedana, zato što se većina ovakvih boli rješava primjenom jednostavnih tretmana.
Određeni simptomi zahtijevaju opsežnija medicinska testiranja kao što su:
- Inkontinencija stolice
- Slabost
- Groznica
- Gubitak težine
Rendgen, CT, ultrazvuk i magnetna rezonanca primjenjuju se onda kada liječnik želi utvrditi postojanje eventualnih problema s kostima, diskovima, ligamentima i tetivama na leđima.
U slučaju kada se sumnja na nedovoljnu čvrstoću kostiju u leđima, poslat će vas na testiranje gustoće kostiju. elektromiografija ili test živčane provodljivost pomaže u identificiranju problema sa živcima.
Liječenje
Kao što smo ranije naveli, bol u donjem dijelu leđa može se pojaviti uslijed različitih stanja koja uključuju naprezanje i slabost mišića, ukliještene živce, deformaciju kralježnice i sl. Na temelju simptoma pacijenta liječnik određuje vrstu lijeka i propisuje odgovarajuću dozu. Uglavnom je riječ o sljedećim lijekovima: lijekovi za opuštanje mišića, nesteroidni protuupalni lijekovi, lijekovi za ublažavanje boli, steroidi za smanjenje upale, injekcije kortikosteroida i ostali.
Za ovakve slučajeve liječnik propisuje jedan od nekoliko mogućih tretmana kao što su lijekovi, fizikalna terapija ili medicinska pomagala.
Terapija toplinom ili ledom za ublažavanje boli
Topla kupka, boca tople vode ili električni jastučić za grijanje idealni su za opuštanje napetih mišića i poboljšanja protoka krvi. Bolja cirkulacija donosi mišićima toliko potrebne hranjive tvari i kisik. Ako se bol u donjem dijelu leđa manifestira zbog upale, onda će vam koristiti hladni oblozi. No, led najprije umotajte u ručnik, a tek onda ga postavite na bolno mjesto. Nemojte držati duže od 5 minuta u komadu.
Izmjena toplih i hladnih obloga može biti korisna prije i nakon izvođenja bilo kakvih aktivnosti; kao što smo spomenuli, toplina pomaže u opuštanju mišića te potiče bolju fleksibilnost i pokretljivost. Zato se topli oblog preporučuje prije, a hladni nakon aktivnosti, jer se tako smanjuje rizik od upale.
Kako spriječiti bol u donjem dijelu leđa?
Prevencija uključuje redovno vježbanje trbušnih i leđnih mišića, gubitak kilograma ako je riječ o pretiloj osobi, pravilno podizanje teških predmeta, održavanje pravilnog držanja tijela itd.
Osim toga, zamijenite madrac na kojem spavate. Općenito govoreći, treba vam čvršći madrac. Zatim, sjedite na stolicama koje su odgovarajuće visine kako se ne biste sjedili pogrbljeno. Žene bi trebale izbjegavati nošenje cipela s visokom petom. Osim toga, nikotin uzrokuje degeneraciju diskova i smanjuje protok krvi pa biste trebali prestati i s ovom navikom.
Ovakva vrsta boli česta je kod vježbača, posebice kod onih koji redovno vježbaju u teretani i to s velikim težinama. Slušajte što vam tijelo govori i ne opterećujte ga. Ne pokušavajte odjednom podizati prevelike težine, nego ih podižite postupno.
Postoji zaista puno načina pomoću kojih možete djelovati preventivno. Prihvatite neke navedene savjete i živite život bez boli.