Vrat se sastoji od kralježaka koji se protežu od lubanje pa do gornjeg dijela trupa. Cervikalni diskovi apsorbiraju šokove između pojedinih kostiju. Kosti, ligamenti i mišići vrata podržavaju glavu i omogućuju kretanje. Bilo kakve nepravilnosti, upale ili ozljede mogu uzrokovati bol ili ukočenost u vratu.
Bol u vratu je uobičajena bol koja se javlja kod velikog broja ljudi. Vratni mišići mogu se naprezati zbog lošeg držanja, bez obzira na to sjedite li u nepravilnom položaju dok radite za računalom ili hodate pogrbljeno. Osteoartritis je također česti uzrok bolova u vratu. Osim toga, bolovi su ponekad uzrokovani ozljedama nastalim od padova, bavljenja sportskim aktivnostima i slično.
Ova bol rijetko kada može biti simptom ozbiljnijeg problema. Ako osim bolova u vratu primijetite obamrlost ili gubitak snage u rukama, obratite se liječniku.
Sadržaj:
- Koji su najčešći simptomi?
- Uzroci bolova
- Kada posjetiti liječnika
- Liječnički tretmani
- Operativni zahvati za tretiranje boli u vratu
- Kako olakšati bol kod kuće?
- Vježbanje – važna uloga u prevenciji
- Savjeti za život bez bolova
Koji su najčešći simptomi?
Simptomi boli u vratu prilično su očiti. Možete ih prepoznati po:
- Boli koja se pogoršava predugim držanjem glave u određenom položaju (rad za računalom, vožnja automobila)
- Zategnutosti mišića i grčevima
- Smanjenoj sposobnosti pokretanja glave
- Glavobolji
Uzroci bolova
Vrat je fleksibilan dio tijela i podupire težinu glave, tako da je iznimno ranjiv i osjetljiv na uvjete koji ograničavaju njegovo kretanje. Najčešće uzroke boli u vratu možemo podijeliti na:
Napetost i naprezanje mišića: predugo izvođenje neke aktivnosti kao što je rad za računalom može uzrokovati napetost mišića. Čak i banalnije stvari poput čitanja u krevetu ili škripanje zubima može istegnuti vratne mišiće.
Ostala ponašanja koja uzrokuju naprezanje mišića vrata odnose se na:
- Dugotrajan rad bez promjene položaja vrata
- Loš položaj tijekom spavanja
- Trzanje vratom uslijed bavljenja sportskim aktivnostima
Ozljede: vrat je posebno osjetljiv kod padova, automobilskih nesreća i sportskih aktivnosti gdje su mišići i ligamenti vrata prisiljeni kretati se izvan uobičajenog raspona pokreta. Primjerice, kad vozilo svojom prednjom stranom udari u stražnju stranu vozila koje se kreće ispred njega, osobe u udarenom vozilu mogu ozlijediti kralježnicu ili vrat zbog naglih promjena odnosno naprezanja mekanih tkiva na vratu. U slučaju da su polomljeni vratni kralješci, može se oštetiti i leđna moždina.
Srčani udar: bol u vratu može biti simptom srčanog udara, ali se često manifestira i ostalim simptomima kao što su:
- Kratak dah
- Mučnina
- Povraćanje
- Bol u ruci
Meningitis: meningitis je upala tankog tkiva koje okružuje mozak i leđnu moždinu. Kod ljudi koji imaju meningitis česte su vrućice i glavobolje koje prati ukočenost vrata. U nekim situacijama meningitis može biti koban, stoga je hitno posjetiti liječnika.
Iako se ovo događa prilično rijetko, bol u vratu ponekad može biti jasan znak upozorenja za neke ozbiljnije bolesti kao što su infekcije, rak, autoimuna bolest ili za određene probleme povezane s ozljedom leđne moždine ii krvnih žila.
Ove bolesti često izazivaju simptome, stoga ih se jednostavno i lako može dijagnosticirati. Stoga, ako se ne osjećate dobro, a primjećujete crvene mrlje na području vrata, otiđite na pregled.
Kada posjetiti liječnika
Većina uzroka boli u vratu nestaje mirovanjem unutar vlastita četiri zida. Ako ovakav slučaj nije kod vas, obratite se liječniku, posebno ako je jaka bol u vratu posljedica ozljeda zadobivenih u prometnoj nesreći, tijekom ronjenja ili pada s visine.
Ako simptomi traju duže od tjedan dana, također se posavjetujte s liječnikom. Ako primijetite neke od sljedećih simptoma, ne odgađajte pregled kod medicinskog stručnjaka:
Jaka bol u vratu bez vidljivih uzroka (nije posljedica ozljede)
– Kvržice u vratu
– Groznica
– Glavobolja
– Otečene žlijezde
– Mučnina i povraćanje
– Problemi s gutanjem ili disanjem
– Slabost
– Utrnulost i trnci
– Nemogućnost pomicanja rukom/rukama
– Disfunkcija mokraćnog mjehura
Liječnički tretmani
Na liječničkom pregledu liječnik će uzeti u obzir povijest vaših bolesti te napraviti kompletan fizički pregled. Ocijenit će slabost, ukočenost i pokretljivost mišića.
Liječenje boli u vratu ovisi o postavljenog dijagnozi. Osim detaljne anamneze pacijenta i fizičkog pregleda, možda će biti potrebna dodatna testiranja kako bi liječnik mogao sa sigurnošću utvrditi uzrok boli. Dodatna testiranja odnose se na:
– Krvne pretrage
– Rendgenske snimke
– Ct
– Magnetska rezonanca
Pretrage krvi ponekad mogu pružiti jasne dokaze o upalama ili zaraznim stanjima organizma koji su mogući uzročnici boli u vratu. Rendgenom se jasno mogu vidjeti područja na vratu koja su zahvaćena degenerativnim promjenama.
Ct pretrage kombiniraju rendgensko snimanje iz različitih smjerova kako bi se dobili detaljni poprečni presjeci unutarnjih struktura vrata. Magnetna rezonanca koristi radio valove i snažno magnetsko polje za dobivanje detaljnih slika kostiju i mekanih tkiva. Ovisno o rezultatu provedenih pretrage, liječnik vas dalje može uputiti specijalistu.
Liječenje boli u vratu ponekad uključuje:
– Primjenu leda i topline
– Vježbanje, istezanje i fizikalnu terapiju
– Primjenu lijekova protiv bolova
– Injekcije kortikosteroida
– Korištenje ovratnika
– Primjenu antibiotika u slučaju infekcije
Na liječnikom pregledu obavijestite liječnika o eventualnim specifičnim simptomima koje ste primijetili te o korištenju određenih lijekova na ili bez recepta. Čak i ako vam se čini da nije povezano jedno s drugim, trebali biste reći liječniku ako ste nedavno pretrpjeli neke ozljede.
Operativni zahvati za tretiranje boli
Rijetko u kojim slučajevima je potreban kirurški zahvat. No, kada se to nameće kao jedino rješenje, razlog tome je potreba za ublažavanjem komprimiranih korijena živaca ili leđne moždine. Liječnik pacijentima uglavnom daje injekcije kortikosteroida u blizini korijena živca ili u mišiće vrata kako bi ublažio bolove.
Kako olakšati bol kod kuće?
Ako patite od bolova u vratu slabijeg intenziteta ili vam se vrat jednostavno ukočio, poduzmite ove jednostavne korake kako biste si olakšali cjelokupnu situaciju:
- Prvih nekoliko dana na vrat stavljajte hladan oblog. Nakon toga, hladan oblog zamijenite toplim. Naime, hladan oblog ublažava upalu, dok topli smiruje napete mišiće.
- Uzmite pauzu od sportskih aktivnosti: sportske, ali i neke fizičke aktivnosti mogu pogoršati simptome i bol može postati jača. Zato se najmanje tjedan dana suzdržavajte od takvih aktivnosti, jer vam je odmor najpotrebniji. Jednom kad se budete vratili uobičajenim radnim aktivnostima, nemojte pretjerivati.
- Istezanje: istezanje je najbolja terapija za ukočene i bolne mišiće u vratu. Polako kružite glavom u jednu pa u drugu stranu, zatim naprijed i nazad.
- Vodite računa o pravilnom držanju tijekom hodanja, sjedenja i slično.
- Često mijenjajte položaj tijela: nemojte stajati ili sjediti u istom položaju duže od sat vremena.
- Tijekom spavanja koristite poseban jastuk koji će podupirati vrat.
Važno je znati: nikada ne koristite ovratnik na svoju ruku i bez odobrenja liječnika. Nepravilna upotreba može pogoršati simptome.
Vježbanje – važna uloga u prevenciji
Bol u vratu može biti česta pojava. Prema provedenim istraživanjima, svaka treća osoba godišnje pati od bilo kojeg oblika bolova u vratu. Žene su više pogođene od muškaraca te, iako simptomi uglavnom nestaju sami od sebe, mogu se ponovno javiti.
Otprilike, kod svake desete osobe, bol u vratu postaje kronična. Kao što smo ranije već naveli, bol se povezuje s lošim držanjem, odnosno nepravilnim položajem glave i vrata. Dobra vijest je da postoji jako puno vježbi pomoću kojih možete ublažiti bolove i napetost u vratu i mišićima.
Prije nego što započnete s vježbanjem, napravite par vježbi istezanja kako biste zagrijali vratne mišiće.
Savjeti za život bez bolova
Bez obzira na to je li bol u vratu kronična ili se ponekad budite s ukočenim vratom, donosimo vam nekoliko savjeta za život bez boli:
Kupite novi jastuk: što se tiče udobnosti tijekom spavanja, postoji puno opcija. Jasno je da ćete se voditi metodom pokušaja-pogrešaka da biste pronašli onaj jastuk koji vam najbolje odgovara. Općenito govoreći, najbolje je koristiti jastuk koji će vratnu kralježnicu držati u neutralnom položaju.
Spavajte na leđima: spavanje na leđima je najbolji položaj za kompletan i ugodan odmor vaše kralježnice. Neki ljudi koji imaju problema s vratom spavaju na leđima, ali ispod svake ruke stave jastuk, jer tako ublažavaju napetost vratnih mišića.
Provjerite je li monitor računala u visini vaših očiju: sjednite udobno ispred računala i zatvorite oči. Kad ih otvorite, vaš pogled trebao bi biti negdje na gornjoj trećini zaslona računala. Ako tijekom rada na računalu morate spustiti pogled, znajte da vam je vrat u nepravilnom položaju. Ovo je najčešće slučaj s korištenjem prijenosnih računala. Zato je u takvim situacijama najbolje povezati laptop sa zasebnim monitorom.
Izbjegavajte naprezanje vrata: napetost u vratnim mišićima može uzrokovati višesatno gledanje na mobitel. S vremenom javlja se dodatni stres na ligamentima i diskovima na vratu koji uzrokuju degenerativne promjene. Zato stručnjaci savjetuju da kad već provodite vrijeme za mobitelom, držite ga u ravnini očiju.
Vježbanje: očuvajte vratne mišiće radeći kratke vježbe jačanja i istezanja.