Bol u ramenu

Vjerojatno ne razmišljate puno o ramenima sve dok iznenada jednom u životu ne osjetite bol. Bol u ramenu mogu uzrokovati najbanalnije stvari poput četkanja i sušenja kose, zakopčavanja grudnjaka i slično. Osim toga, tu su i nešto konkretniji uzroci.

Recimo, u prometnim nesrećama često dođe do oštećenje ramenog zgloba. Ponekad bol u ramenima proizlazi iz raznih medicinskih stanja poput artritisa. No, više o svemu pročitajte u nastavku koji slijedi.

• Najčešći uzroci boli u ramenu
• Simptomi
• Kada posjetiti liječnika?
• Postavljanje dijagnoze
• Tretmani liječenja
• Prirodno liječenje
• Prevencija od ozljeda

Najčešći uzroci boli u ramenu

Nekoliko je mogućih uzroka bolova u ramenima:

1. Osteoartritis: hrskavica je glatko jastučasto tkivo koje prekriva krajeve vaših kostiju na mjestima gdje se sastaju u zglobu. Zdrava hrskavica pridonosi lakšem pokretanju zglobova. S vremenom hrskavica se može istrošiti ili oštetiti uslijed neke ozljede ii nesreće, što sve skupa dovodi do osteoartritisa.
2. Burzitis ramena: bursa je mala vrećica ispunjena tekućinom koja smanjuje trenje između dviju struktura poput kosti, mišića i tetiva. Konstantnim ponavljanjem istih pokreta ramenog zgloba može uzrokovati upalu odnosno burzitis ramena.
3. Ozljede: ligamenti su mekana tkiva koja spajaju kosti. Oni osiguravaju stabilnost držeći kosti tamo gdje bi trebale biti. Ako su ligamenti ozlijeđeni ili istegnuti, mogu prouzročiti kratkotrajnu bol. To može biti rezultat djelomičnog ili potpunog iščašenja ramene kosti.
4. Rotatorna manšeta ramena: ova skupina tetiva i mišića drži rame stabilnim i pravilno postavljenim kako bi se omogućilo pravilno pokretanje ruke i ramena. Tijekom nepravilnih pokreta može doći do ozljede ove tetive te se javlja nelagodna bol u ramenu.
5. Bolovi u vratu i gornjem dijelu leđa: problemi sa zglobovima i živcima koji se nalaze u vratu i gornjem dijelu leđa također mogu uzrokovati bol u ramenima. Bol u vratu i gornjem dijelu leđa često se manifestira kao bol u stražnjem dijelu ramenog zgloba ili na području vanjske strane nadlaktice.
6. Ozljeda aksilarnog živca: u slučaju dislokacije ramena ili slomljene nadlaktične kosti može doći do ozljede aksilarnog živca. Ista uzrokuje slabost prilikom pomicanja ruke od tijela.

Simptomi

Kao što ste mogli pročitati, postoji jako puno uzroka boli u ramenu, a svaki od njih očituje se kroz jedinstvene simptome kao što su:

• „duboka“ bol u ramenom zglobu, leđima ili prednjem dijelu ramena i gornjem dijelu ruke. Područje i vrsta bol odnosi se na strukturu koja uzrokuje samu bol.
• ograničeno pokretanje ramena odnosno ruke
• slabost ramena, točnije nadlaktice. Ovisno o stanju, pojedinac ima osjećaj da će mu zglob „iskočiti“.
• trnci i peckanje: simptomi se najčešće povezuju sa živcima iz vrata, a ne s ramenim zglobom.

Kada posjetiti liječnika?

U slučaju da akutna ozljeda ramena uzrokuje jaku i nesnosnu bol, potražite liječničku pomoć. Ako vas rame ne boli jako, pokušajte odmarati nekoliko dana da vidite hoće li bol jenjavati. U slučaju da se simptomi nastave, obratite se liječniku.

Liječnik će napraviti temeljiti pregled kako bi utvrdio uzrok boli u ramenu i propisao vam odgovarajuću terapiju.

Postavljanje dijagnoze

Prvi korak u postavljanju dijagnoze je upoznavanje s povijesti bolesti pacijenta. Liječnik će vas ispitivati o tome kada ste počeli osjećati bol, jeste li se prije toga bavili nekom fizičkom aktivnosti i slično. Sve to s ciljem utvrđivanja općeg zdravstvenog stanja i mogućih uzroka problema i boli.

Budući da se većina stanja u ramenom zglobu pogoršava izvođenjem specifičnih aktivnosti, anamneza može biti dragocjeno sredstvo u pronalaženju izvora boli.

Kako bi sa sigurnošću utvrdio uzrok boli, liječnik će vas podvrgnuti određenim testovima od kojih se najčešće koriste:

• Rendgen: rendgen pokazuje bio kakve ozljede kostiju koje sačinjavaju rameni zglob.
• Magnetna rezonanca i ultrazvuk: rezultati testova dalju boli uvid u slike mekanih tkiva. MR pomaže liječniku da prepozna eventualnu ozljedu ligamenata i tetiva koje okružuju rameni zglob.
• Računalna tomografija ili CT: ovaj test kombinira rendgenske trake s računalnom tehnologijom kako bi se dobio vrlo detaljan pregled kostiju u predjelu ramena.
• Artroskopija: tijekom ovoj kirurškog postupka liječnik pomoću optičke kamere gleda unutar zgloba. Artroskopijom se mogu vidjeti ozljede mekih tkiva koje nisu vidljive fizičkim pregledom ramena, rendgenom ili nekim drugim testovima.

Za otkrivanje boli u ramenu bit će potreban opsežan liječnički pregled. Medicinski stručnjak će potražiti tjelesne nepravilnosti, otekline, deformacije i eventualnu slabost u pojedinim dijelovima mišića. Osim toga, promatrat će raspon pokreta kao i snagu samog ramena.

Tretmani liječenja

Liječenje boli u ramenu obično uključuje odmor, promjenu aktivnosti i fizikalnu terapiju koja pomaže u vraćanju snage i fleksibilnosti ramena. Izbjegavanje teških fizičkih aktivnosti pomaže u daljnjem sprječavanju boli u budućnosti.

Liječnik vam može propisati lijekove za smanjenje upale i ublažavanje boli. Važno je napomenuti da se analgetici uzimaju samo prema uputama liječnika. Da bi se riješili neki problemi s ramenom, možda će biti potreban kirurški zahvat.

Međutim, većini pacijenata dovoljne su jednostavnije metode liječenja kao što su vježbanje, lijekovi, mijenjanje aktivnosti i odmor. S druge strane, određeni problemi ramenog pojasa neće se riješiti vježbanjem. U tim se slučajevima preporučuje operativni zahvat.

Prirodno liječenje

U nastavku teksta donosimo nekoliko savjeta koji će vam pomoći kako ublažiti bol u ramenu u svoja četiri zida:

• Stavljanje toplih obloga: toplina opušta napete mišiće i umiruje ukočeno rame. Pomaže kod bolova u mišićima i artritisa koji se manifestira u ramenu. Uzmite topli oblog ili bočicu s toplom vodom i stavite na bolno područje. Osim toga, tuširanje u toploj vodi također ublažava bol. Pacijenti često osjete bol u ramenu zbog lošeg spavanja. Topli tuš je kao stvoren za ublažavanje simptoma.

• Stavljanje hladnih obloga: nanesite hladan oblog na rame, ali držite ga najviše 5 minuta.

• Istezanje: istezanje mišića koji obuhvaćaju rameni zglob pomaže u ublažavanju boli, ali i u sprječavanju budućih ozljeda. Mišići koji se mogu slobodno kretati prirodnim pokretima ramena neće biti izloženi „stresu“; samim time, neće doći do boli.

• Uživajte u slanoj kupki: ovo je zasigurno „stara škola“, ali ima nešto u toj slanoj kupki. Napunite kadu toplom vodom i dodajte sol za kupanje. 15-minutno opuštanje u slanoj toploj vodi djeluje umirujuće na kožu i opušta zgrčene mišiće.

• Masirajte se: za kućnu masažu trebat će vam nekorištena čarapa i teniska loptica. Lopticu stavite u čarapu, a čarapu postavite na stražnji dio ramena, odnosno na mjesto gdje osjećate bol. Približite se zidu i ramenom polako kotrljajte lopticu. Ako se kućna masaža ne pokaže učinkovitom, dogovorite tretman kod fizioterapeuta.

Prevencija od ozljeda

Prevencija je najbolja metoda za zaštitu od ozljeda, bez obzira na to o kakvoj je ozljedi riječ. Zato, slušajte svoje tijelo. Ako vam se rameni mišići upale zbog pretjeranog vježbanja ili naporne fizičke aktivnosti, to ne biste smjeli ignorirati. Ako je bol jaka i ne nestane sama od sebe, potražite liječničku pomoć. U suprotnom možete samo pogoršati situaciju.

Redovno vježbajte i hranite se zdravo. Održavajte svoje tijelo u dobroj fizičkoj formi, jer to je idealan način da očuvate cjelokupno zdravlje organizma i izbjegnete eventualne ozljede.

No, kada smo kod vježbanja, vježbajte na pravilan način. Zato se uvijek najprije trebate dobro zagrijati, a nakon vježbanja, istegnuti. Ako se neko vrijeme niste bavili sportom ili bilo kojom drugom aktivnosti, na početku nikako nemojte pretjerivati.

Pravilno držanje tijela također igra veliku ulogu u sprječavanju ozljeda i boli. Pobrinite se da uspravno sjedite i stojite. Nemojte se zgrbiti dok radite za računalom, nego ispravite leđa. Svakih sat vremena napravite kratku stanku koja će dobro doći vašim mišićima.