Koljeno je jedan od onih zglobova u tijelu koji omogućuju ispružanje i savijanje noge te blagu unutarnju i vanjsku rotaciju. Zglobna hrskavica služi za prijenos težine i omogućuje glatko klizanje zglobnih ploha na kostima prilikom hodanja ili izvođenja nekih kretnji.
Važno je napomenuti da koljeno podnosi najviše opterećenja, a to je osobito izraženo kad se pojedinci bave teškim i zahtjevnim fizičkim naporom. S vremenom koljeno se troši, a posebno dijelovi koljena kao što su ligamenti i meniskus.
Zato su ozljede i bolovi koljena prilično česti, a od njih najviše pate sportaši, osobe s prekomjernom težinom i sl.
Sadržaj:
- Bol u koljenu
- Kronična bol u koljenu
- Uzroci
- Faktori rizika
- Komplikacije
- Prevencija
- Kako ublažiti bol kod kuće
Bol u koljenu
Bol u koljenu je uobičajeni problem s koljenom do kojeg dolazi zbog bilo kojih problema s koštanom strukturom koja se nalazi oko koljena (femur, tibija i fibula), ligamentima, tetivama i hrskavicama. Bol se može pogoršati fizičkom aktivnošću kao i pretilošću, utjecajem okolnih mišića i njihovih pokreta, a isto tako, može biti potaknuta ostalim problemima poput ozljedom stopala.
Ova vrsta boli može utjecati na ljude svih dobnih skupina. Bol je moguće ublažiti lijekovima, ali i kod kuće.
Kronična bol u koljenu
Kronična bol u koljenu je dugotrajna bol, oteklina ili osjetljivost na jednom ili oba koljena. Uzrok boli određuje simptome koje pojedinac osjeti. Brojna zdravstvena stanja mogu uzrokovati ili pridonijeti razvoju kronične boli, no bez obzira na to, tu su brojni učinkoviti tretmani. Ipak, svaka bol je drugačija, od osobe do osobe.
Privremena bol u koljenu razlikuje se od kronične boli. Mnogi ljudi doživljavaju privremenu bol kao posljedicu ozljede ili nesreće. Rijetko kada kronična bol prolazi bez liječenja i nije je uvijek moguće pripisati samo jednom uzročniku. To je najčešće rezultat nekoliko različitih stanja.
Uzroci
Ozljede koljena
Ozljeda koljena može utjecati na bilo koji ligament, tetivu ili vrećicu ispunjenu tekućinom koja okružuje zglob koljena, zatim na kosti, hrskavicu i ligamente koji tvore sami zglob. Neke najčešće ozljede koljena odnose se na:
- Rupturu prednjega križnoga ligamenta: riječ je o ozljedi prednjeg križnog ligamenta. To je jedan od četiri ligamenta koji spaja potkoljenicu i bedrenu kost. Ova je ozljeda česta kod sportaša koji se intenzivno bave košarkom, nogometom ili nekim drugim sportom koji zahtijeva nagle promjene smjera.
- Frakture: patela i kosti koljena mogu se slomiti tijekom sudara ili padova s motornih vozila.
- Ozljedu meniskusa: meniskus se sastoji od „gumene“ hrskavice te djeluje kao amortizer između potkoljenice i bedrene kosti. Do ozljede meniskusa dolazi zbog težine pritiska na koljeno, to jest ako ga naglo okrenete u nekom drugom smjeru.
- Burzitis koljena: burzitis predstavlja ozljedu burze, odnosno vrećice ispunjene tekućinom koja okružuje zglob.
- Patelarni tendinitis ili skakačko koljeno: riječ je o upali jedne ili više tetiva, debelih vlaknastih tkiva kojima su mišići pričvršćeni na kosti. Od ove ozljede najčešće pate skijaši, biciklisti i svi oni pojedinci koji se bave bilo kakvim sportovima koji zahtijevaju skokove. Zato se patelarni tendinitis zove još i skakačko koljeno.
Mehanički problemi
Najčešći mehanički problemi su:
- Opušteno tijelo: ponekad ozljeda ili degeneracija kosti i hrskavice može uzrokovati njihovo puknuće. To možda neće stvarati nikakve probleme sve dok opušteno tijelo ne ometa pravilan pokret zgloba koljena. U tom se slučaju puknuće kosti i hrskavice može usporediti sa zatvaranjem olovke u šarkama za vrata.
- Sindrom iliotibijalnog pojasa: događa se kada čvrsta traka tkiva koja se proteže s vanjske strane kuka do vanjske strane koljena postane toliko zategnuta da se trlja o vanjski dio bedrene kosti.
- Dislokacija koljena: trokutasta kost patela prekriva prednji dio koljena. U slučaju kada ona „klizne“ sa svog mjesta, dolazi do dislokacije koljena.
- Bok u kukovima ili stopalima: ako imate bolove u kukovima ili stopalima, možda ćete promijeniti način hodanja kako biste poštedjeli bolne zglobove. No, ovaj izmijenjeni hod može uzrokovati veći stres na samo koljeno. U nekim slučajevima problemi s kukom ili stopalom mogu uzrokovati bol u koljenu.
Bol u koljenu mogu uzrokovati ozljede, tzv. mehanički problemi, artritis i dislokacija koljena i ostala stanja.
Faktori rizika
Brojni čimbenici mogu povećati rizik od problema s koljenom uključujući:
- Višak kilograma: prekomjerna težina ili pretilost povećava stres na koljenima, čak i tijekom uobičajenih aktivnosti kao što su hodanje ili penjanje uz stepenice. Osim toga, izloženi ste većem riziku i od osteoartritisa zbog ubrzanog raspada zgloba hrskavice.
- Manjak fleksibilnosti ili snage u mišićima: nedostatak snage i fleksibilnosti može povećati rizik od ozljede koljena. Jaki mišići pomažu vam da stabilizirate i zaštitite zglobove, a fleksibilnost omogućuje postizanje širokog raspona pokreta.
- Određeni sportovi ili zanimanja: neki sportovi uzrokuju veći stres na koljena nego neki drugi. Primjerice, u alpskom skijanju postoji veliki rizik od padova, a samim time i od ozljede koljena. U košarci su skokovi i okreti ti koji mogu uzrokovati probleme s koljenom.
- Ranija ozljeda: ranija ozljeda koljena povećava vjerojatnost od ponovnog ozljeđivanja.
Komplikacije
Nisu sve ozljede koljena ozbiljne. No neke, poput osteoartritisa mogu uzrokovati veliku bol, oštećenje zgloba te naposljetku dovesti do invalidnosti, naravno, ako se ne liječe na vrijeme.
Prevencija
- Idealna tjelesna težina: održavajte optimalnu tjelesnu težinu. To je jedna od najboljih stvari koje možete učiniti za svoja koljena. Svaki kilogram viška dodatno opterećuje vaše zglobove te povećava rizik od ozljeda i osteoartritisa.
- Budite u formi: da biste pripremili svoje mišiće za potrebe sportskog natjecanja, odvojite dovoljno vremena kako biste došli u formu. Radite s trenerom koji će vam ukazati na eventualne pogreške prisutne kod izvođenja raznih pokreta ili tehnika.
- Jaki i snažni mišići te fleksibilnost: budući da su slabi mišići vodeći uzročnici ozljeda koljena, neminovne su prednosti od jačanja mišića kvadricepsa i potkoljenice koji podupiru koljena. Trening ravnoteže i stabilnosti pridonosi učinkovitijem radu mišića smještenih oko koljena. S obzirom na to da zategnuti mišići također pridonose ozljedama, iznimno je važno da se redovno istežete.
- Vježbajte pametno: ako patite od osteoartritisa ili kronične boli u koljenu, možda trebate promijeniti način vježbanja. Razmislite o tome da se počnete baviti plivanjem, aqua aerobikom ili nekim drugim sportom koji ne utječe na koljena.
Iako bol u koljenu nije moguće uvijek spriječiti, ovih nekoliko savjeta može vam pomoći u sprječavanju ozljede i propadanja zglobova.
Kako ublažiti bol kod kuće
Fizička aktivnost
Tjelesna aktivnost pridonosi zdravlju hrskavičnog tkiva, bez obzira na to ima li osoba osteoartritis ili ne. Vježbanje također jača način na koji tijelo podržava zglobove. Jačanje mišića nogu iznimno je korisno za koljena.
Osobe koje pate od bolova u koljenima trebale bi pristupiti aktivnostima kao što su aerobik u vodi, jer je riječ o sportu koji jako malo opterećuje koljena.
Pravilno držanje
Naprezanje koljena možete ublažiti tako da:
- Izbjegavate sjedenje na niskim stolicama ili na onim kaučevima kod kojih, kada sjednete, „upadnete“ u sami kauč
- Sjednete ne jastuk kako biste povisili razinu na kojoj sjedite
- Sjedite u pravilnom položaju
- Izbjegavate dugotrajno sjedenje
Optimalna tjelesna težina
Ljudi koji imaju višak kilograma ubrajaju se u rizičnu skupinu. Višak kilograma negativno utječe na zglobove, jer su pod većim opterećenjem. Gubitkom kilograma smanjujete dugoročnu bol u koljenu, uključujući i bol uzrokovanu artritisom.
Zdrava prehrana
Zdrava prehrana sinonim je za uravnoteženu prehranu koja se, točnije odnosi se na:
– namirnice bogate proteinima, vlaknima i zdravim mastima
– voće i povrće
– hrana s neznatnom količinom životinjske masti
Prije nego što se odlučite na neku vrstu dijete za koju smatrate da će pozitivno utjecati na vaša koljena, posavjetujte se s liječnikom.
Topli i hladni oblozi
Toplina i hladnoća može biti učinkovita u olakšavanju boli u koljenima koja proizlazi iz artritisa. Toplina opušta mišiće i poboljšava podmazivanje, što dovodi do smanjenja krutosti u cijelome zglobu. Za razliku od toga, hladan oblog od leda smanjuje bol, upalu i oteklinu. Prije nanošenja toplog obloga ne zaboravite provjeriti koliko je zaista vruć, da se ne biste opekli.
Mnogi kratkotrajni problemi i ozljede koljena ne zahtijevaju liječničku pomoć, stoga si često možete pomoći sami, kod kuće.